Visit Sponsor

Objavio 09:09 Bajina Bašta, Drina, Izdvajamo

Počinje čišćenje Drine

Uskoro počinje veliko čišćenje Drine, ali za razliku od
prethodnih godina, kada se desetine miliona dinara trošilo na gotovo
uzaludan posao, jer je smeće iznova stizalo, sada će to biti poduhvat
nedavno formiranog udruženja „Evroregija Drina“.

U cilju očuvanja i razvoja Drine, i područja u njenom slivu,
udruženje je formiralo 17 opština iz Srbije, Crne Gore, Bosne i
Hercegovine i Hrvatske.

Drina je reka sa najvećim vodnim potencijalom na Balkanu, ali i više od
toga – za mnoge je ona i najlepša – brza, moćna i darežljiva. Još uvek
dom retkih i dragocenih ribljih vrsta.

Jovica Đurić, ribolovac iz  Bajine Bašte kaže da je za njega pojam Drine isto što i pojam mladice.

U odbranu takve reke i njenih blaga, od nedavno su stale opštine od Plužina u Crnoj Gori, do Županje u Hrvatskoj.

Zdravko Krsmanović, predsednik „Evroregije Drina“, kaže da voda mora biti prvog kvaliteta, od izvora do ušća,prenosi RTS.

„Gradnja energetskih objekata treba da bude po principu, što uzmeš od
reke to joj moraš vratiti i da sve uz Drinu od poljoprivrede do turizma
mora da bude u skladu i harmoniji s prirodom“, rekao je Krsmanović.

Drina najzad postaje reka koja zaista spaja opštine kako bi se
dugogodišnji problemi divljih deponija na priobalju i smeća na njenim
vodama rešili na jedini mogući način – zajedničkom brigom i akcijom.

„Sasvim je drugačije kad opštine i gradovi uzmu stvar u svoje
ruke jer će tada Drina biti čista od Šćepan polja do ušća u Savu kod
Šapca“, kaže Dejan Mlađenović, potpredsednik „Evroregije Drina“.

Mijuško Bajagić, predsednik Opštine Plužine, ističe da treba povesti računa u i kvalitetu voda Tare i Pive.

Na kvalitet Drine utiče i nekontrolisano vađenje šljunka iz njenog korita.

Mijo Perkunić, potpredsednik Gradskog vijeća Županja, kaže da je
Hrvatska već zabranila vađenje šljunka iz reke i da to treba da učine i
ostale regije i države uz Drinu.

Do ekološke regije Evrope, posla na Drini je mnogo, ali će tada
i korist od nje biti višestruka, a na nivou jedinstvene hidrografske
celine i prekogranične saradnje, pomoć se očekuje se i iz evropskih
fondova.
Autor:
Ana Kis – Glas javnosti

(Visited 17 times, 1 visits today)

Last modified: 26/03/2012

Close

Pin It on Pinterest