Visit Sponsor

Objavio 21:40 Sela

Poreklo prezimena, selo Rača (Bajina Bašta). Stanje iz 1903. godine.

Poreklo stanovništva sela Rača, opština Bajina Bašta. Stanje iz 1903. godine. Prema studiji „Sokolska nahija“ Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Ceo sliv Rače čini atar sela Rače. Gornji tok ove reke se zove Šljivovica, ukoliko se drži glavne reke, a istočni se zove Kaluđerske Bare. Na ovim prostorijama, osim letnjih staništa celog sela po Šljivovici i manastirskih letovišta s mehanom na Barama, nema nigde stalnih naselja. Selo je na vrhu potoka, koji desno i levo padaju u reku sa Sokoline, Sokolarice, Crnjuše, Boranje s leve strane Borova, Žlijepca, Glavice s desne strane.

Oko sela su uzvišenja i nazivi mestima: od zapada Mališev Potok, Šestić, Boranja, Šljivovica, od juga Ljuta Polje, Solila, Golubac, Lepo Prisoje, Krst, od istoka Kremanske Kose, Jastrebovac, Bare, Jasikovica, Žlijebac, Glavica, Bešlijin Gaj, Ivanovića Brdo i reka Rača.

Glavna je reka Rača, čija je veća pritoka Mala Rijeka.

Potoci su: Bušinski, Živanovića, Bambaški i dr. Izvori su: Ledenice, Zimnica (vrelo), Oborak, Kaluđerovac (na Barama), Hajdučka Voda (pod Žlijepcom), Ćajića Vrelo pod Sokolaricom.

U selu su ova uzvišenja: Lomić, Boranja, Bušinsko Brdo, Živanovića Brdo, Šljivovica, V. i M. Radmilovac, Usletina, Privoj, V. i M. Jarevac, Krst, Solila, Sovljak, Srijeđ, Čolakov Brijeg, Brcine, Glavica, Kutnjača, Borovo Brdo, Stanovi, Đurino Brdo, Marića Brdo, Vis, Cerje, Sokolarica (pod njima je Koprivna), Nadstenje (pod njima je manastir Rača), Kolovoz, Krstača, Crnjenkovo, Kaluđerske Bare, Đurino Brdo, Anatema, Prisoje, Golubac, Starčev Do, Žlijebac, Kaldrma, Osredak, Lanište, Rasulje, Bambaška Glavica, Osojnica, Cer, Mramor, Privoj, Šanac, Ivanovića Brdo, Šanac, Maće i Bešlijin Gaj.

Polje se zove: Bušine, Luke, Boranja, Kotori, Jagnjila, Laništa, Trska, M. Jasenovac i dr. Livade su: Ivica, Bukova Glava, Boranja, Čučkova Ravan, Oborak, Ledenice, Zimnica, Golubac. Ispaše su po seoskim brdima i po brdima oko livada i zakosa, tamo su i letnja staništa.

Na levoj strani reke Rače su zaseoci: Koprivna, Živanovići i Bušine, a na desnoj: Ilijaševići, Mala Rijeka a Malinići, Bambaci, Rosulje, Kotarci, Maćevine i Ivanovići su mahale gornjih zaseoka.

Rača je puna starina. Kod sadašnje sudnice, u blizini škole, je staro groblje, a takvih mramora, sa starim kaldrmama i voznicama ima po Koprivni, Boranji i Osredku. Najlepša starina je manastir Rača (slika desno), zadužbina Kralja Dragutina. Sadašnju je crkvu podigao 1795. god. Hadži Melentije Stevanović, arhimandrit, a u doba Prvog Ustanka i sokoski vojvoda. Manastir Rača je bio od velikog značaja za naseljavanje sela. Kaluđeri i sveštenici iz raznih krajeva imali su i skloništa u ovom manastiru ne samo za sebe nego i za svoje bliže srodnike i one dalje, koje su rado doseljavali i u svojoj blizini naseljavali. Rača je zbog manastira vrlo često pljačkana i raseljavana. Svaki turski pohod na manastir stavljao je u pokret celo selo, a poznat je onaj od 1813. godine, kada je Memiš-aga iz Srebrnice ušao u manastir, poharao ga i zaklao dva kaluđera. Tada su se Račani razbegli na sve strane po Podrinju i spustili se duboko niz Drinu i u prekosavske krajeve. Rača nema starijih rodova od 200 godina.

Najstariji su doseljenici Bučovići (48 k.; Sv. Stevan) u Boranji. Ovde su došli iz Mokre Gore, uz jednog od Kojadinovih unuka, koji se pokaluđerio i sobom preveo dva brata. Naselili su se na starom naselju u Boranji i imali su kroz dugi niz godina i kaluđera i sveštenika, koji su se iselili iz ovog mesta. Oni su se danas rasturili u više džemata po celoj Boranji. Po grupama imaju ova prezimena: Jovanovići, Marići, Đokići, Ilići, Radivojevići itd.

Uz njih su došli od Bratonožića pop Vučeta i Gligorije Živanovići (30 k.; Sv. Arhangel) i ispod njih se naselili na Boranji. I oni su od uvek bili sveštenički rod, koji je i drugim mestima davao sveštenike. Danas imaju razna prezimena: Sredojevići, Živanovići, Pantelići, Jeremići i Mitrovići.

Ovo su dva starija roda, a posle 50 i više godina došli su:

Popovići u Koprivni; doselio ih nekakav pop iz Stapara, koji se ovde pokaluđerio i otišao u manastir. I deca ovog popa bila su popovi i kaluđeri i raseljavala se (10 k.; Sv. Đurđe),

Ilijaša i njegovog zeta Mila Malenića od Nikšića naselili su kaluđeri u Laništu, s leve strane Rače. Bili su u prvi mah svi zajedno, ali se Malenića nekolike porodide udalje u Malu Reku. Posle 1834. god. Ilijaševi potomci i Malenići zajednički zakupe neka turska imanja u Plijeskovu i tamo ih ima. Ima ih opet zajedno u Ristićima, starom Žabljaku, nekadašnjem turskom naselju, do koga su došli kupovinom. Od Ilijaša su:

Ilijaševići u Laništu, Maloj Reci, Žabljaku i Bušini (15 k.; Miholjdan),

Od Mila Malenića su Malenići na istim mestima (16 k.; Sv. Nikola),

Bambake do Plijeskova doselio je neki kaluđer odnekuda od Pljevalja, čine mali džemat {16 k.; Sv. Arhangel),

Petroviće (16 k.; Sv. Đurđe) u Koprivni naselio je neki Jevta Petrović, doselio odnekuda iz Osata. Zbog malog prostora neki su prešli u Ilijaše i Maleniće u Lanište, a neki i u Žabljak.

Perišići (8 k.; Sv. Nikola) u Maloj Reci, odvojeni od Malenića, opet su iz Bosne iz Osata.

Pozniji su doseljenici:

Ristići iznad Obajgore, na Glavici i sa istoimenim džematima; došli su od Priboja (7 k.;. Sv. Nikola),

Kremići u Plijeskovu su od Rastišta (5 k.;. Sv. Nikola),

Goluboviće u Osretku doveli su kaluđeri iz Kremana (9 k.; Sv. Vrači),

Steviće iz Slatine kod Priboja naselio je prvo Hadži Milentije u Živanovićima. Danas ih ima u Koprivni, u Maloj Reci i Žabljaku (10 k.;. Sv. Stevan)

Jokići u Ristićima su iz Kremana (4 k.; Đurđic).

Doseljenici posle 1834 god. na Plijeskovo i Žabljak pored onih, kojih su sišli iz sela od starijih rodova:

Baštovanovići na ušću Rače iz Beserovine, došli na kupljena imanja (3 k.; Sv. Stevan),

Tupajići do Drine iz Banjana u Crnoj Gori naselila ih vlast (5 k.; Sv. Alimpije),

Stevanovići iz Kremana došli u Živanoviće, pa posle na kupljena imanja sišli u Bušine (3 k.; Đurđic),

Misailovići iz Kremana sišli na kupljena imanja (Zk.; Sv. Jovan),

Golubovići (drugi) su od Banjana u Crnoj Gori; naselila ih naša vlast (3 k.; Sv. Stevan),

Duloviće u Žabljaku i Plijeskovu naselila je vlast iz Banjana (5 k.; Sv. Jovan),

Bojići su kupili imanja od Popovića u Koprivni; od Dobruna su (2 k.; Sv. Nikola),

Kotorci u Maloj Reci i u Perišićima su od Prijepolja došli na kupljena imanja (3 k.; Mratindan),

Živanovići u Bušinama su iz Rastišta od Jezdića, ušli u Živanoviće (3 k.; Sv. Arhangel),

Aleksići su od Priboja iz Banje (2 k.; Sv. Đorđe),

Matić u Živanovićima je iz Jagoštice (1 k.; Sv. Đurđe),

Bukvići u Maloj Rijeci su došli iz Crvice (2 k.; Sv. Nikola),

Savić je iz Solotuše (1 k.; Sv. Nikola),

Golubovići III su došli i ovde naselili 1878. god. od Nove Varoši (2 k; Sv. Jovan),

Đokići u Koprivni su iz Beserovine od Jugovića (2 k.; Sv. Stevan),

Lukić u Ristićima je iz Kremana (1 k.; Sv. Luka).

U Rači ima 29 rodova sa 235 domova.

IZVOR: Sokolska nahija (str. 379-381), Ljubomir Pavlović; priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

(Visited 118 times, 1 visits today)

Last modified: 22/01/2013

Close

Pin It on Pinterest