Visit Sponsor

Objavio 21:23 Sela

Poreklo prezimena, selo Jagoštica (Bajina Bašta). Stanje iz 1903. godine.

Poreklo stanovništva sela Jagoštica, opština Bajina Bašta. Stanje iz 1903. godine. Prema studiji „Sokolska nahija“ Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo Jagoštica je na zapad od Predeovog Krsta, preko polja Galine i brda Galinika. Galinik deli selo na dva jednaka dela. Pod Predeovim Krstom po Galini i niz Brusnicu je zaselak Galinci, preko Galinika su na zapad Matići, Alići, Krnići i Tadići, više mahale nego pravi zaseoci, a zovu se opštim imenom Jagoštica. Oko sela su brda: Štula, Predeov Krst, Kamenovi, Crni Vrh i Stolac.

Potok je Brusnica a česme i vrela: Točak, Duga Česma, Luževina, Liješće, Badanj i Neven.

Na Zvijezdi su glavnija uzvišenja: Gladna, Podborovac, Jagnjila, Gujašica, Knezovi, Nadbegovine Na Badnju, V. Vranovina, Čajir, Omar, Naklade, Podploča, Ravna Zvijezda, Tolli Do, Bilješka, Cmiljevo Brdo, Ploča, Dolovi, Stijena, Nabojine, Rogoz, Milijev Dućan (neki Milije begao u šupljine stena), Malo Brdo, Kameno Brdo, Ilić-Brdo, Kamenovi.

Šumski su krajevi: Vidača, Ugljenica, Jezero, Crniljevo, Brdo. Točila na Drini kuda se spušta građa su: Gubavo Točilo, Odrto Točilo, Perino Točilo na Drini, Perino, Orlovo i Čunčarsko Točilo na Derventi.

Njive se zovu: Liješća, Podliješća, Galine, Podgalinik, Gladna, Borovac, Luževine i Badanj. Livade su u Dolovima, Galiniku, Jezeru, Nevenu (polju), R. Zvijezdi, Ploči, Podpločama, Knezovima i Čajirima. Ispaše su oko sela po planini.

Svi su izgledi da u Jagoštici nije bilo muslimanskih stanovnika, ali su naše po pričanjima Milana Kremića vrlo često napadali, te su se stoga i raseljavali. Kremić pričaše, da su Turci Gaočani i Jagoštičani stalno bili u borbama zbog planina i zakosa u Toplom Dolu, Štuli i pod Stocem.

Tek se onda selo počelo formirati, kad su se braća Đuko i Vasilj Drobnjaci (25 k.; Sv. Đurđe) spustili sa Glasinca i puškom zadobili maha nad gaočanskim Turcima. Oni su otišli pod Topli Do pored stare crkvine i starog groblja, držali se uvek Drine, gde su imali danonoćno po jedan mali ukerepljeni splavić. Živeli su u zadruzi, pa su im i mnoga deca živela istim životom.

Galine ili Jovanovići (10 k., Sv. Trifun) su potomci Jovana Galinca i njegovih sinova, doseljena iz sela Galine, na obodu Gatačkog Polja. Jovan se prvi put naselio na visu Štuli, pod Stocem, on je i rečicu toga kraja i celu kosu između Jagoštice i Predeovog Krsta nazvao Galina. Potomci mu se više zovu Galine, ma da se službeno zovu i Jovanovići.

Pozniji su rodovi iz doba Tadije Ilića u Rastištima: Matići (9 k.; Sv. Đurđe), došli iz sela Štitareva u Bosni iz neposredne blizine.

Krnići (6 k.; Sv. Stevan) su iza Drobnjaka, na samom obodu sela, na kamenitom i usprtom zemljištu, došli iz osaćanskog sela Krnića. I onda i danas su radnici na splavovima i seči šume.

Bogdanovići (5 k.: Đurđic) u Drobnjacima su iz Donjeg Varišta ušli u Đukiće Drobnjake i na njihovim imanjima.

 

IZVOR: Sokolska nahija (str. 373-374), Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

(Visited 71 times, 1 visits today)

Last modified: 22/01/2013

Close

Pin It on Pinterest